5 najčešćih mitova i istina o mentalnom zdravlju
Mentalno zdravlje je stanje blagostanja u kojem pojedinac razvija svoje sposobnosti, uspješno se nosi sa stresom svakodnevnog života, učinkovito radi i doprinosi svojoj zajednici (Svjetska zdravstvena organizacija).
Navedena definicija naglašava pozitivan aspekt mentalnog zdravlja koji uključuje pozitivan stav prema sebi i drugima, pozitivnu sliku o sebi, visoko samopoštovanje, optimizam, sposobnost suočavanja s problemima, no unatoč tome, donedavno je mentalno zdravlje uglavnom bilo o duševnim bolestima i poremećajima. Najveći izazov, kako na radnom mjestu tako i drugdje u društvu, jest normalizirati odnos prema problemima mentalnog zdravlja.
Mentalno zdravlje temeljni je dio toga kako se osjećamo na poslu, koliko smo učinkoviti, koliko se uspješno povezujemo s kolegama, obitelji, prijateljima itd. Područje mentalnog zdravlja prepuno je lažnih uvjerenja i pretpostavki koje se ne temelje na stvarnim činjenicama, već su ostaci nekada važećih istina.
Kako bismo destigmatizirali probleme mentalnog zdravlja, u nastavku pogledajmo pet najčešćih mitova i istina o mentalnom zdravlju te se sukladno tome informirajmo o navedenom području:
Mit 1 : Mentalna bolest uopće nije bolest .
To nije istina. Mozak je organ koji je jednako osjetljiv na bolesti. Kemijske veze u mozgu (točnije, zovemo ih neurotransmiteri) reguliraju način na koji čovjek misli, osjeća i ponaša se. Ako te “kemijske veze” počnu loše obavljati svoju zadaću (pokvari se, poremeti im se protok i sl.), počinju propadati i funkcije mozga, što dovodi do psihičkih bolesti ili smetnji. Dakle, mentalna bolest je prava bolest, a ne samo “nešto u našoj glavi”.
Mit 2: Ako netko ima problema s mentalnim zdravljem, mora odustati od svojih snova o karijeri.
To nije istina. Iako psihički problemi ili psihička bolest mogu negativno utjecati na funkcioniranje pojedinca, uz odgovarajuće liječenje i prilagodbe radnog mjesta ljudi mogu potpuno uspješno funkcionirati (čak i ako im je dijagnosticirana teška psihička bolest).
Mit 3: Ljudi koji pate od mentalnih bolesti slabi su i teže se nose sa stresom.
Istina je da stres utječe na izvedbu pojedinca, ali to se odnosi na svakoga od nas. Mentalni poremećaji nisu rezultat individualnih slabosti ili mana karaktera. Osobe s duševnim poremećajima čak se mogu bolje nositi sa stresom jer tijekom liječenja uče upravljati stresom i učinkovito rješavati probleme, što u praksi znači da mogu rano otkriti moguće stresne situacije. pružaju ranu otpornost na stres. Brinuti se o sebi i tražiti pomoć kada nam je potrebna znak je hrabrosti i snage, a ne slabosti.
Mit 4: Depresija je samo malo “veća tuga”.
To nije istina. Depresija nije nešto od čega se čovjek može tek tako “pobjeći”. Mnogi ljudi imaju pogrešnu predodžbu o depresiji, da je to samo mjesečnica ili da je se jednostavno možemo otresti uz “sve će biti u redu”. Nije riječ samo o “velikoj tuzi”, već o ozbiljnom zdravstvenom stanju koje utječe na biološko funkcioniranje našeg tijela. Srećom, danas se simptomi depresije mogu uspješno liječiti odgovarajućom terapijom u kombinaciji s lijekovima.
Mit 5: Razgovor o samoubojstvu je loš i može se smatrati poticanjem na taj čin.
To nije istina. S obzirom na to da je samoubojstvo stigma koja je raširena u društvu, većina ljudi koji razmišljaju o samoubojstvu ne znaju s kim bi razgovarali o tome. Više od ohrabrivanja na djelovanje, razgovor o samoubojstvu može dati osobi koja o tome razmišlja novu perspektivu, nova rješenja ili vrijeme za preispitivanje.
O području mentalnog zdravlja potrebno je govoriti kako na radnom mjestu tako i drugdje u društvu s poštovanjem i profesionalno. Samo na taj način postupno će se otapati stigma koja se dugi niz godina vezala za ovo područje.
