Što je prezentizam i zašto je loš za organizaciju?
Prezentizmu se više pažnje posvećuje tek posljednjih nekoliko godina. Javlja se uglavnom u području rada, ali podrazumijeva prisutnost zaposlenika na radnom mjestu unatoč zdravstvenim, psihičkim ili fizičkim problemima. Pojednostavljeno rečeno, prezentizam je istovremena prisutnost i odsutnost na poslu („na poslu – ali izvan njega“).
Kada na posao dođemo bolesni, ozlijeđeni ili u bilo kojem stanju za koje bi bilo bolje “odmarati” kod kuće (koristiti bolovanje), naš radni učinak je zbog tih problema ograničen, radimo sporije i trebamo duže pauze. Tako možemo obaviti manje radnih zadataka i ne možemo pokazati sve svoje potencijale i sposobnosti na poslu.
Koje karakteristike zaposlenika pridonose pojavi prezentizma?
- Poricanje bolesti ili lošeg zdravlja. Unatoč pogoršanju našeg zdravlja, često pogrešno procjenjujemo da smo još uvijek jednako učinkoviti i produktivni na poslu.
- Potreba za priznanjem. Ponekad jednostavno ne znamo reći “ne” tuđim potrebama i željama. One često stoje iza osobina ličnosti koje teže ugoditi i pretjerano se prilagođavati drugim ljudima. Takvi zaposlenici češće dolaze na radno mjesto unatoč tome što se loše osjećaju od onih koji znaju postavljati granice prema svojim sposobnostima i nadređenima.
- Radoholizam. Ova osobina je razlog zašto često dolazimo bolesni na posao, jer smo sigurni da smo najbolji za ovaj posao i samim tim nezamjenjivi. Istovremeno, gledamo i na svoje kolege kojima ne želimo nametati dodatni posao i opteretiti ih svojom odsutnošću.
- Nezamjenjivost. Često postoji mišljenje da su zaposlenici nezamjenjivi za organizaciju rada i da bez nas posao neće biti obavljen. Međutim, to često nije slučaj. Kada je rad dobro organiziran, predviđaju se eventualni (bolovanje) izostanci zaposlenika i uspostavljaju mehanizmi zamjene odsutnog kako bi se posao ipak završio.
Zašto je prezentizam loš za nas?
- Kada svoj posao obavljamo unatoč tome što se loše osjećamo, prvenstveno štetimo sebi. Time se povećava raspon fizičkih i psihičkih problema te pogoršava opće zdravstveno stanje, što može rezultirati dužim bolovanjem i produljenim oporavkom. To se odnosi i na probleme s anksioznošću, depresijom i druge emocionalne probleme, koji se kontinuiranim radom održavaju i produbljuju.
- Štetimo ljudima oko sebe. Zaraznim bolestima povećavamo mogućnost zaraze svojih kolega i samim time pogoršavamo njihovo opće stanje na radnom mjestu.
- Mentalna i tjelesna zdravstvena stanja uzrokuju gubitak produktivnosti na poslu. Zbog ometajućih čimbenika zdravlja, pažnja i koncentracija su nam znatno lošiji, više griješimo u obavljanju zadataka i potrebno nam je više vremena da ih izvršimo nego kad nam je zdravlje dobro. Loše raspoloženje utječe na sposobnost suočavanja s problemima i zahtjevima na radnom mjestu. Zbog povećane osjetljivosti na stres iz okoline i smanjene produktivnosti, doživljavamo veću količinu stresa. Dolazak na posao, unatoč zdravstvenim problemima, stoga dovodi do dugotrajne iscrpljenosti.
- Zbog lošijeg osjećaja možemo biti manje usredotočeni i oprezni, što utječe na sigurnost na radnom mjestu. Uz prisutnost fizičkih i psihičkih problema, povećava se vjerojatnost nesreća i ozljeda na radnom mjestu. Time dovodimo u opasnost sebe, ali i druge zaposlenike.
Kako smanjiti prezentizam?
Prezentizam se često javlja kao posljedica karakteristika osobnosti zaposlenika, ali uzroci mogu biti i na organizacijskoj i sustavnoj razini. U mjeri u kojoj se prezentizam masovno javlja na radnom mjestu, mogu biti karakteristike organizacije rada koje potiču pojavu prezentizma. U ovom slučaju također govorimo o nedostatku kontrole ili neadekvatnoj kontroli psihosocijalnih čimbenika rizika.
Dali si znao?
Psihosocijalni čimbenici rizika su oni psihološki i socijalni aspekti rada, zaposlenika, radne organizacije i šire okoline koji, osim fizičkog, kemijskog i biološkog stresa, povećavaju vjerojatnost zdravstvenih komplikacija kod zaposlenika, a povećavaju i vjerojatnost smanjene učinkovitosti i produktivnost na poslu i problema u usklađivanju posla i privatnog života (Šprah i Zorjan, 2016).
Stoga je potrebno pažljivo pratiti ovakvu pojavu u organizacijama i uvesti mjere u slučaju masovnog prezentizma. Zadaća poslodavaca je stvoriti radno okruženje u kojem se zaposlenike kroz različite programe i aktivnosti potiče na brigu o vlastitom zdravlju. Podržava se bolovanje u slučaju bolesti, bez straha zaposlenika od sankcija.
I mi kao djelatnici organizacije možemo pridonijeti pojavi prezentizma i smanjenju njegovih negativnih posljedica. Prije svega, naša je zadaća preventivno brinuti o svom zdravlju i dobrobiti, redovitom tjelesnom aktivnošću i zdravim načinom života. U slučaju lošeg zdravstvenog stanja i smanjene sposobnosti za rad, bolje je ostati kod kuće, na nekoliko dana bolovanja. Na taj način ćemo se zdravi vratiti na radno mjesto i ponovno postići očekivanu radnu učinkovitost i produktivnost.
