Psihičko i tjelesno zdravlje idu ruku pod ruku, jer je bolje psihičko zdravlje uvjetovano dobrim tjelesnim zdravljem i obrnuto. Tjelesna aktivnost ima blagotvoran učinak na emocionalno stanje pojedinca jer uzrokuje podizanje pozitivnog raspoloženja . Dokazano je da ljudi s visokom razinom redovite tjelesne aktivnosti imaju višu razinu pozitivnih emocija, npr. pokazuju više interesa, entuzijazma i budnosti u usporedbi s osobama koje su umjereno ili nisko tjelesno aktivne. Redovita tjelesna aktivnost također je povezana s manjom učestalošću simptoma depresije i anksioznosti.
Većina istraživača poboljšanje raspoloženja nakon opuštajuće tjelesne aktivnosti pripisuje povećanoj koncentraciji serotonina i noradrenalina , koji su poznatiji kao ” hormoni sreće” . Serotonin je neurotransmiter koji ima važnu ulogu u regulaciji mnogih fizioloških funkcija, npr. učenje, pamćenje, spavanje, apetit, tjelesnu temperaturu, raspoloženje, dok noradrenalin okrepljuje mozak, a prije svega potiče sposobnost opažanja, motivaciju i energiju.
Aktivne pauze tijekom rada uspješna su strategija za upravljanje rizikom dugotrajnog sjedenja ili ponavljajućih pokreta. To su redovite kratke stanke u radu tijekom kojih mijenjamo položaj , što može značiti šetnju prostorijom, neke vježbe istezanja ili jačanja i nekoliko dubokih udisaja svježeg zraka.
Pozitivni učinci aktivnog odmora
Tjelesno vježbanje tijekom aktivnih pauza snižava krvni tlak, povećava potrošnju kalorija i posljedično snižava indeks tjelesne mase, povoljno utječe na pokretljivost zglobova i donjeg dijela leđa, povećava motivaciju i zadovoljstvo na poslu te smanjuje ljutnju, stres, umor i osjećaj depresije. Važniji učinci tjelesne aktivnosti na mentalne sposobnosti očituju se kao pojačano kreativno mišljenje, veća brzina obrade informacija i učenja te bolja sposobnost pamćenja, učinkovitije rješavanje problema, što potiče radnu produktivnost, poboljšava koncentraciju i utječe na smanjenje pogrešaka u radu.
Također pozitivno utječe na emocionalnu snagu, otpornost na stres i upravljanje stresom, što znači da će zaposlenici koji rade aktivne pauze na poslu biti otporniji na nagle promjene u organizaciji.
Prednost aktivnih odmora svakako je što zaposlenici za njih ne trebaju puno vremena, prostora ili opreme . Za obavljanje aktivnosti mogu koristiti i priručne stvari koje pronađu na radnom mjestu – uže kao pomoć pri vježbama istezanja, namještaj za vježbe snage i stolicu za vježbe kralježnice.
Za dodatne savjete i podršku u provedbi aktivnih odmora ili drugih aktivnosti promicanja zdravlja na radnom mjestu, obratite nam se .
Izvori i literatura:
Cigoj, T. (2018). Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti na psihičko zdravlje i kognitivne sposobnosti. Dostupno na: http://www.i-ms.si/objave/pozitivni-ucinki-telesne-aktivnosti-na-psihicno-zdravje-in-kognitivne-spobnosti/ .
Misotič, N. (2019). Aktivni odmor na radnom mjestu: kretanjem protiv sjedilaštva. Dostupno na: http://solazaravnatelje.si/wp-content/uploads/2019/03/Nina-Misotic.pdf .
Pustivšek, S. (2017). Tjelesna aktivnost na radnom mjestu – kada će praksa sustići teoriju. Dostupno na: https://www.kineziolog.si/telesna-dejavnost-na-delovnem-mestu-kdaj-bo-praksa-dohitela-teorijo/ .
Tušak, M. i Blatnik, P. (2016). Tjelesna aktivnost i mentalno zdravlje. Dostupno na: https://www.researchgate.net/publication/310833044_Telesna_dejavnost_in_dusevno_zdravje .
