Što je prezentizam i zašto je loš za organizaciju?

Prezentizmu se više pažnje posvećuje tek posljednjih nekoliko godina. Javlja se uglavnom u području rada, ali podrazumijeva prisutnost zaposlenika na radnom mjestu unatoč zdravstvenim, psihičkim ili fizičkim problemima. Pojednostavljeno rečeno, prezentizam je istovremena prisutnost i odsutnost na poslu („na poslu – ali izvan njega“).

Kada na posao dođemo bolesni, ozlijeđeni ili u bilo kojem stanju za koje bi bilo bolje “odmarati” kod kuće (koristiti bolovanje), naš radni učinak je zbog tih problema ograničen, radimo sporije i trebamo duže pauze. Tako možemo obaviti manje radnih zadataka i ne možemo pokazati sve svoje potencijale i sposobnosti na poslu.

Koje karakteristike zaposlenika pridonose pojavi prezentizma?

  1.  Poricanje bolesti ili lošeg zdravlja. Unatoč pogoršanju našeg zdravlja, često pogrešno procjenjujemo da smo još uvijek jednako učinkoviti i produktivni na poslu.
  2. Potreba za priznanjem. Ponekad jednostavno ne znamo reći “ne” tuđim potrebama i željama. One često stoje iza osobina ličnosti koje teže ugoditi i pretjerano se prilagođavati drugim ljudima. Takvi zaposlenici češće dolaze na radno mjesto unatoč tome što se loše osjećaju od onih koji znaju postavljati granice prema svojim sposobnostima i nadređenima.
  3. Radoholizam. Ova osobina je razlog zašto često dolazimo bolesni na posao, jer smo sigurni da smo najbolji za ovaj posao i samim tim nezamjenjivi. Istovremeno, gledamo i na svoje kolege kojima ne želimo nametati dodatni posao i opteretiti ih svojom odsutnošću.
  4. Nezamjenjivost. Često postoji mišljenje da su zaposlenici nezamjenjivi za organizaciju rada i da bez nas posao neće biti obavljen. Međutim, to često nije slučaj. Kada je rad dobro organiziran, predviđaju se eventualni (bolovanje) izostanci zaposlenika i uspostavljaju mehanizmi zamjene odsutnog kako bi se posao ipak završio.

Zašto je prezentizam loš za nas?

  1. Kada svoj posao obavljamo unatoč tome što se loše osjećamo, prvenstveno štetimo sebi. Time se povećava raspon fizičkih i psihičkih problema te pogoršava opće zdravstveno stanje, što može rezultirati dužim bolovanjem i produljenim oporavkom. To se odnosi i na probleme s anksioznošću, depresijom i druge emocionalne probleme, koji se kontinuiranim radom održavaju i produbljuju.
  2. Štetimo ljudima oko sebe. Zaraznim bolestima povećavamo mogućnost zaraze svojih kolega i samim time pogoršavamo njihovo opće stanje na radnom mjestu.
  3. Mentalna i tjelesna zdravstvena stanja uzrokuju gubitak produktivnosti na poslu. Zbog ometajućih čimbenika zdravlja, pažnja i koncentracija su nam znatno lošiji, više griješimo u obavljanju zadataka i potrebno nam je više vremena da ih izvršimo nego kad nam je zdravlje dobro. Loše raspoloženje utječe na sposobnost suočavanja s problemima i zahtjevima na radnom mjestu. Zbog povećane osjetljivosti na stres iz okoline i smanjene produktivnosti, doživljavamo veću količinu stresa. Dolazak na posao, unatoč zdravstvenim problemima, stoga dovodi do dugotrajne iscrpljenosti.
  4. Zbog lošijeg osjećaja možemo biti manje usredotočeni i oprezni, što utječe na sigurnost na radnom mjestu. Uz prisutnost fizičkih i psihičkih problema, povećava se vjerojatnost nesreća i ozljeda na radnom mjestu. Time dovodimo u opasnost sebe, ali i druge zaposlenike.

Kako smanjiti prezentizam?

Prezentizam se često javlja kao posljedica karakteristika osobnosti zaposlenika, ali uzroci mogu biti i na organizacijskoj i sustavnoj razini. U mjeri u kojoj se prezentizam masovno javlja na radnom mjestu, mogu biti karakteristike organizacije rada koje potiču pojavu prezentizma. U ovom slučaju također govorimo o nedostatku kontrole ili neadekvatnoj kontroli psihosocijalnih čimbenika rizika.

 Dali si znao?

 Psihosocijalni čimbenici rizika su oni psihološki i socijalni aspekti rada, zaposlenika, radne organizacije i šire okoline koji, osim fizičkog, kemijskog i biološkog stresa, povećavaju vjerojatnost zdravstvenih komplikacija kod zaposlenika, a povećavaju i vjerojatnost smanjene učinkovitosti i produktivnost na poslu i problema u usklađivanju posla i privatnog života (Šprah i Zorjan, 2016).

Stoga je potrebno pažljivo pratiti ovakvu pojavu u organizacijama i uvesti mjere u slučaju masovnog prezentizma. Zadaća poslodavaca je stvoriti radno okruženje u kojem se zaposlenike kroz različite programe i aktivnosti potiče na brigu o vlastitom zdravlju. Podržava se bolovanje u slučaju bolesti, bez straha zaposlenika od sankcija.

I mi kao djelatnici organizacije možemo pridonijeti pojavi prezentizma i smanjenju njegovih negativnih posljedica. Prije svega, naša je zadaća preventivno brinuti o svom zdravlju i dobrobiti, redovitom tjelesnom aktivnošću i zdravim načinom života. U slučaju lošeg zdravstvenog stanja i smanjene sposobnosti za rad, bolje je ostati kod kuće, na nekoliko dana bolovanja. Na taj način ćemo se zdravi vratiti na radno mjesto i ponovno postići očekivanu radnu učinkovitost i produktivnost.